LOVAS
Radi očuvanja trajne uspomene na hrvatske branitelje i civile – žrtve iz Domovinskog rata stradale u pojedinačnim ili masovnim pogubljenjima tijekom velikosrpske agresije , Republika Hrvatska, dostojno je, prepoznatljivim spomen-obilježjem, označila mjesta koja trajno svjedoče o žrtvi podnesenoj u Domovinskom ratu.
Golubica je ponos i tuga. Ponos jer su hrabro branili svoj dom i državu...tuga jer su dali ono najvrijednije što su imali - svoj život. Hrvatski branitelji, civili, još uvijek neidentificirane žrtve, nisu tek slagalica brojeva, za statistiku i usporedbe, oni su Ivan, Kata, Stjepan, Mara, Ante... Najmanje što možemo učiniti jest očuvati uspomenu na sve njih – da se ne zaboravi.
Posjetom ovom mjestu zakoračili ste u sudbinu čovjeka, zakoračili ste u potvrđenu istinu, postali ste dio povijesti koja se ne zaboravlja.
Spomen-obilježje
„Ranjena golubica”
Masovna grobnica
Masovna grobnica na mjesnom groblju Lovas, otkrivena je 9. lipnja 1997. godine, a njena ekshumacija provedena je u suradnji s tadašnjim Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Iz masovne grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci 68 osoba, sve ekshumirane žrtve su identificirane. Procesom identifikacije utvrđeno je kako se radi o mještanima Lovasa, hrvatskim braniteljima i civilima ubijenim prilikom i tijekom okupacije, među kojima su bili i posmrtni ostaci žrtava ubijenih u minskom polju 18. listopada 1991. godine. Na spomen obilježju postavljenom u svibnju 1999.g. na mjesnom groblju u Lovasu, naveden je sljedeći tekst:
"U SPOMEN NA 68 HRVATSKIH BRANITELJA I CIVILA POGUBLJENIH U LISTOPADU 1991. GODINE U VELIKOSRPSKOJ AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU, HRVATSKI NAROD, SVIBANJ 1999."
Uz navedenu masovnu grobnicu, na području Lovasa, otkrivena je još jedna masovna grobnica na katoličkom groblju u Lovasu, čija je ekshumacija provedena u rujnu 1997. godine. Iz ove masovne grobnice ekshumirani su posmrtni ostaci 3 osobe, koje su potom identificirane, čime je utvrđeno kako je riječ o mještanima Lovasa. Osim masovnih, na područjču Lovasa, na mjesnom groblju, pronađeno je i 5 pojedinačnih grobnica iz kojih su ekshumirani posmrtni ostaci 5 osoba. Sve žrtve su identificirane.
UBIJENI I IDENTIFICIRANI
LOVAS, MJESNO GROBLJE
Mato Adamović
rođ. 1937.
Živan Antolović
rođ. 1925.
Danijel Badanjak
rođ. 1926.
Nikola Badanjak
rođ. 1934.
Cecilija Badanjak
rođ. 1928.
Petar Badanjak
rođ. 1956.
Luka Balić
rođ. 1957.
Marin Balić
rođ. 1928.
Katarina Balić
rođ. 1936.
Božidar Bođanac
rođ. 1954.
Mijo Božić
rođ. 1943.
Zlatko Božić
rođ. 1959.
Ivan Conjar
rođ. 1966.
Marko Damjanović
rođ. 1940.
Andrija Devčić
rođ. 1914.
Stipo Dolački
rođ. 1958.
Pavo Đaković
rođ. 1936.
Franjo Đumić
rođ. 1911.
Marija Fišer
rođ. 1939.
Mirko Grgić
rođ. 1957.
Mato Hodak
rođ. 1957.
Anka Jovanović
rođ. 1929.
Antun Jovanović
rođ. 1932.
Josip Jovanović
rođ. 1957.
Mato Keser
rođ.1959.
Josip Kraljević
rođ. 1926.
Ivica Kraljević
rođ. 1955.
Alojz Krizmanić
rođ. 1961.
Zoran Krizmanić
rođ. 1966.
Vid Krizmanić
rođ.1937.
Đuro Krizmanić
rođ. 1960.
Ivan Kučinić
rođ.1950.
Slavko Kuzmić
rođ. 1961.
Anica Lemunović
rođ. 1933.
Petar Luketić
rođ. 1929.
Antun Luketić
rođ. 1954.
Stjepan Luketić
rođ. 1940.
Đuka Luketić
rođ. 1960.
Stjepan Mađarević
rođ. 1924.
Marijan Marković
rođ. 1953.
Ivan Ostrun
rođ. 1933.
Ivan Palijan
rođ. 1949.
Franjo Pandžo
rođ. 1942.
Antun Panjik
rođ. 1953.
Zlatko Panjik
rođ. 1966.
Katarina Pavličević
rođ.1928.
Željko Pavlić
rođ. 1962.
Darko Pavlić
rođ. 1966.
Slavica Pavošević
rođ. 1930.
Jozefina Pavošević
rođ. 1948.
Marijana Pavošević
rođ. 1973.
Dragutin Peić
rođ. 1926.
Stjepan Pejić
rođ. 1933.
Alojz Polić
rođ. 1951.
Josip Poljak
rođ. 1944.
Juraj Poljak
rođ. 1952.
Pero Rendulić
rođ. 1934.
Josip Rendulić
rođ. 1916.
Ivan Sabljak
rođ. 1960.
Tomo Sabljak
rođ. 1938.
Tomislav Sabljak
rođ. 1949.
Marko Sabljak
rođ. 1950.
Darko Solaković
rođ. 1957.
Mijo Šalaj
rođ. 1940.
Slavko Štrangarević
rođ. 1957.
Josip Turkalj
rođ. 1962.
Marko Vidić
rođ. 1943.
Ivan Vidić
rođ. 1956.
LOVAS, GROBLJE, LOKACIJA 5
Antun Kovačević
rođ. 1949.
Elvira Kovačević
rođ. 1973.
Pavica Kovačević
rođ. 1952.
LOVAS, GROBLJE, LOKACIJA 5
Rudolf Jonak
rođ. 1937.
Tomislav Karačić
rođ. 1932.
Milan Latas
rođ. - - -
Zvonimir Martinović
rođ. 1934.
Anica Pavličić
rođ. 1940.
Mato Sabljak
rođ. 1948.
Božo Vidić
rođ. 1932.
Srpski zločini u Lovasu
Pokolj u Lovasu počinile su snage JNA i srpske paravojne postrojbe (Dušan Silni i Beli orlovi) između 10. i 18. listopada 1991. godine. Ukupno je u Lovasu ubijeno između 70 i 85 Hrvata, a protjerana je 1341 osoba. Opljačkana je i uništena 261 kuća; zapaljena je i mjesna crkva.
JNA je tražila od stanovnika Lovasa sastanak u Šidu 27. rujna 1991. kako bi predali oružje. Dio oružja je predan, a dio nije jer su se stanovnici plašili srpskih paravojnih postrojbi koje su izvršile zločine u okolnim selima. JNA je prvi put napala Lovas 30. rujna 1991. te dva dana kasnije. U napadu je oštećen silos i katolička crkva.
10. rujna 1991. JNA i srpska paravojska napali su Lovas i ubili 23 Hrvata. Hrvatskim stanovnicima Lovasa naređeno je da moraju na svoje kuće izvjesiti bijelu plahtu, a oko ruke nositi bijelu vrpcu.
"Krvava berba grožđa"
Srpska paravojska je ponovno napala Lovas 17. listopada 1991.; ubila je 5 osoba te zatočila 70 muškaraca i dodijelila im zadatke za prisilan rad. Dana 18. listopada izabrano je 15 muškaraca koji su pretučeni i zaklani. Ostali su odvedeni u takozvanu “krvavu berbu grožđa”.
Pedesetak muškaraca prisiljeno je da se drže za ruke i hodaju u minskom polju. Kada je eksplodirala jedna mina i pokrenula seriju eksplozija vojnici su otvorili vatru na ljude u minskom polju. Akciju je prekinuo oficir JNA. Ubijen je 21 muškarac, a 14 ih je ozlijeđeno.
Leševi su ostali ležati na polju do sljedećega dana kada su zakopani u masovnu grobnicu.
18. listopada 1991.
Dana 18. listopada 1991. u Lovasu su srpske paravojne postrojbe ubile još 19 Hrvata. Srpske paravojne postrojbe u Lovasu zamijenila je JNA 20. listopada. Paravojne postrojbe su ponovno došle u Lovas pred Božić 1991. i tada su mještani napustili mjesto. Vratili su se tek nakon mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja 1998. godine
Stručnjaci Ujedinjenih naroda su tijekom mirne reintegracije ekshumirali 68 leševa iz masovne grobnice (2. lipnja 1997.); otkriveno je još 10 pojedinačnih grobnica. Posmrtni ostatci žrtava dostojanstveno su pokopani 21. ožujka 1998. godine.
Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY) dodao je zločin u Lovasu optužnici protiv Slobodana Miloševića i Gorana Hadžića.
Za zločine u Lovasu hrvatske su vlasti podignule dvije optužnice (u razdoblju od 1994. do 2004. godine) protiv ukupno 17 osumnjičenih, među kojima je bio i Ljuban Devetak, objektivno odgovoran za sve što se događalo u Lovasu od 10. listopada nadalje, kao zapovjednik mjesta. Petnaestorici optuženih sudilo se u odsustvu jer su bili nedostupni hrvatskom pravosuđu.
Posmrtni ostaci 67 žrtava srpske agresije pokopani su uz najveće vojne i vjerske počasti na mjesnome groblju u Lovasu 21. ožujka 1998. u nazočnosti nekoliko tisuća mještana Lovasa, Opatovca i drugih mjesta Vukovarsko-srijemske županije, ali i ljudi pristiglih iz cijele Republike Hrvatske.
The Massacre in the Village of Lovas
The Massacre in the Village of Lovas We didn’t know where we were going or what they were forcing us to do. When we arrived at the minefield they made us hold hands, spread out and walk through the field. We soon came upon mines. We knew we were sentenced to death. With these words, Ivan Mujić recalled the horrific massacre of 21 residents of Lovas on 18 October 1991. He was seriously wounded but was lucky to be one of 30 people who survived the massacre. The small village located in the Srijem region of the former Vukovar municipality was occupied on 10 October and crimes against the local Croatian population who remained in their homes began that same day. As soon as the “Dušan Silni” (eng. Dušan the Powerful) and “Beli orlovi” (eng. White Eagles) rebel Serb Chetnik paramilitary units entered Lovas, they immediately killed 23 locals. For identification purposes, they also ordered the Croats to wear white ribbons on their hands and to hang white sheets on their houses. During the occupation, the Serbs brutally tortured anyone they came across with batons, rods, cables and various other devices. They destroyed and looted the property of Croats and other non-Serbs. The St. Michael Catholic Church was set aflame and completely destroyed along with the chapel in the local cemetery. The peak of the violence took place on this day in 1991 when Serb troops forced 50 Croats into a field of clover that was full of mines. As one of the mines was activated and exploded, the Serbs simultaneously opened fire on the unfortunate victims and killed 20 people. The number of fatalities would have been even greater had a Yugoslav People’s Army officer not arrived on the scene. He stopped the massacre and saved the remaining 30 people from certain death. That same day, an additional 19 Croats were killed in the village itself. Slobodan Milosevic was indicted for the crime in Lovas by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia in The Hague. In 2007, the High Court in Belgrade issued indictments for the crimes in Lovas and accused 14 people, whom as members of the local civil-military authorities, Territorial Defense subordinated to the Yugoslav People’s Army and the “Dušan Silni” (eng. Dušan the Powerful) paramilitary unit perpetrated the crime even though they knew that there were no Croatian armed forces present to offer resistance or defend the village. The indictment specified that upon entering the village, the enemy forces opened fire uncontrollably and randomly, threw bombs in yards, houses, basements and other spaces and killed captured civilians, which resulted in the destruction and damage of civilian housing and other buildings and the death of civilians; and that they subjected the non-Serb, predominantly Croat population to degrading, discriminatory treatment and ordered the unlawful apprehension, imprisonment and interrogation of civilians, including their torture and bodily harm. The defendants were finally sentenced in June 2012. Ljuban Devetak received 20 years in prison while other sentences ranged from 4 to 14 years in prison. Two years later, the Belgrade Court of Appeal overturned a verdict sentencing 14 people to four to 20 years in prison and ordered a new trial. It was completed in June of 2019 with eight indictees for war crimes against civilians in Lovas found guilty and sentenced to terms ranging from 4 to 8 years in prison.
Mogući načini dojave informacija Upravi za zatočene i nestale